• BURCH student paviljon

    Projekat okuplja studente predstavnike arhitektonskog, šumarskog i poljoprivrednog fakulteta sa ciljem informiranja, istraživanja i gradnje sa alternativnim, ekološki prihvatljivim građevinskim materijalima kao što su slama, ovčja vuna, drvo, te reciklirani građevinski elementi kao što su drvene grede, opeka, prozori, i vrata.

    Saznaj više
    BURCH student paviljon

Održana prezentacija Green Council-a, prilike za zelenu gradnju u bih

Održana prezentacija Green Council-aPovodom Dana Planete, danas je u 12.30 sati, u AARHUS centru  na Grbavici, održana  prezentacija na temu “Prilike za zelenu gradnju u BiH“. Predavanje je ispred Green Councila održala Dr. Nasiha Pozder.

Nakon prezentacije, održana je i kratka diskusija, u kojoj su učestvovali , između ostalih, i načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo, Mladen Rudež pomoćnik ministra za okoliš i turizam FBiH, predstavnici Instituta za hidrotehniku Sarajevo, te predstavnici nevladinih organizacija i udruženja,  gdje je otvoreno bilo govora o trenutno najvećim problemima po pitanju urbanizma, ekologije i građanskoj neuključenosti.

Detaljnije o dešavanju pogledajte ovdje.

Prilike za razvoj zelenih gradova u Bosni i Hercegovini

Prilike za razvoj zelenih gradova u Bosni i HercegoviniU utorak, 22.04.2014.god, u prostorijama Međunarodnog centra za djecu i omladinu na Grbavici, održat će se predavanje na temu

“Prilike za razvoj zelenih gradova u Bosni i Hercegovini”

Nasiha Pozder će ispred udruženja Green Council, sudjelovati  kao predavač na radionici  koju povodom Dana Planete 2014 organizira udruzenje Aarhus Centar u BiH i OSCE.

Informacije o obilježavanju, kao i dnevni red radionice mozete pogledati ovdje.

Danas je svjetski dan ZDRAVLJA, pročitajte savjete predsjednice skupštine Green Council-a, nutricionistice Amele Ivković Oreilly

Danas je svjetski dan ZDRAVLJAZdrava ishrana je izvor našeg zdravlja!

Moramo shvatiti da održiva hrana znači zdrava hrana.

Hrana koja hrani naše tijelo i poboljšava zdravlje kao i raznovrsnost  biljaka i životinja.

Hrana koja ne doprinosi klimatskim promjenama kroz zaštitu prirodnih resursa kao što su voda i zemljište.

Hrana koja pomaže lokalne ekonomije čime se ograničava kontrola multinacionalnih kompanija nad našim životima.

Hrana koja dolazi iz naše bašte i naših kuhinja, obogaćuje naše znanje, vještine i kulturne raznolikosti.

Ali šta to znači u praksi i šta mi treba da uradimo da donosemo informisane odluke?

Pokušajte  smanjiti otpad

Jedite manje mesa i mlječnih proizvoda

Kupujte  lokalnu, sezonsku i ekološku bio hranu

Iskoristite svoje bašte i balkone za uzgoj zdrave hrane

Jedite ribu iz održivih izvora

 

1.Smanjite otpad

Ograničavanje otpada ne znači samo kupovinu hrane koja ima manje pakovanje i ambalažu  već  i kupovina MANJE količine  hrane. Statistika jasno govori: globalno oko 30 % hrane za ljudsku ishranu završava u smeću. U zemljama u razvoju gubitak se desi uglavnom poslije berbe i tokom obrade dok  u razvijenim zemljama gubitak se dešava  u maloprodaji i na potrošačkom nivou.

 

Mi svi možemo:

Planirajte kupovinu i držati se liste.

Čuvati hrana na pravom mestu (ormar, frižider, zamrzivač) .

Naučite da koristite / kuhate sa ostacima hrane.

Odložite ispravno hranu ( idealno je iskoriste za kompost).

 

Jedan jednostavan način da se smanji pakovanje je da se izbjegne flaširana voda: ako vam se ne dopada ukus vode iz česme  ili je vaša voda kontaminarana hemikalijama investirajte u  filter za vodu.

 

2. Manje mesa i mlječnih proizvoda

Konzumiranje  mesa u velikim količinama šteti našu okolinu. I dok konzumiranje  male količine kvalitetnog  mesa i mlječnih proizvoda nije uzrok zdravstvenih problema, sve veći broj naučnih istraživanja ukazuje  na vezu između velike konzumacije  životinjskih proizvoda i ozbiljnih bolesti kao što je karcinom.

Previše mesa ugrožava naše zdravlje i doprinosi klimatskim promjenama: industrijski uzgoj stoke  je pogrešan  na  mnogo nivoa, stavljajući na stranu aspekt dobrobiti životinja, on uzrokuje  oko 1/3 od globalne emisije zelenih gasova  i to  ujedno stvara intenzivni prtisak na zemljište: potrebno je 7kg žitarica  za proizvodnju 1kg mesa. Industrijske farme se održavaju kroz svakodnevne upotrebe antibiotika ( životinje koje žive rame uz rame su lake mete pandemijskih  bolesti) koje završe u našim tanjirima i izazivaju otpornost na  antibiotike ( 70 % mikroba na svjetu su danas otporni  na antibiotike) .

Mi svi možemo :

Smanjite  unos mesa koje konzumiramo i zamjeniti ga biljnim proteinima, kao što graharice, leća, orašasti plodovi.

Saznajte odakle vaša hrana dolazi i izaberite organsko: to znači bolji ekološke standardi, bolja dobrobit životinja i bez štetnih  materija  u vašoj hrani.

Izaberite najprirodniju formu hrane kada organska nije dostupana.

3. Lokalna i sezonska hrana

Kupovinom lokalne hrane smo osigurali da naša hrana nije doputovala sa druge strane planete do nas, nije ubrana  kada još nije sazrela i nije samo svežija nego i više pristupačnija cijenom i bogatija hranljivim materijama i time zdravija.

Kupovinom u sezoni smo osigurali da je naša hrana jeftinija, ukusnija,bogatija hranljivim sastojcima, da nije uzgajana  neprirodnim metodama.

4.Fairtrade znak je rođen 1980 godine, da bi se  ograničila diskriminacija proizvođača i radnika u najsiromašnijim zemljama koje su predmet nepravednih pravila koja regulišu međunarodnu trgovinu i ne mogu da se takmiče sa multinacionalnim kompanijama. Fairtrade proizvodi uglavnom dolaze iz tropskih zemalja( banane, kakao, riža,šećer, čaj,začini) ne takmiči sa lokalnom poljoprivredom i etičan su  izbor kada lokalni izbor nije dostupan.

5. Održiva riba

Izbor održive ribe može biti frustrirajući: znamo da je  globalna riblji fond  u opasnosti, da  prekomjerno koristimo riblji kapacitet okeana,  morska staništa su ugrožena određenim vrstama ribolova, i zbog toga  ribe poput ajkule i delfina ( koji su od fundamentalnog značaja za održavanje zdravog ekosistema) mogu da postanu ugrožene.

S druge strane riba iz ribljih farmi nije tako zdrava kako nam se čini. Veliki broj ribe sa farme su mesožderi i riba kojom se hrane  uglavnom nije uhvaćena  održivim metodama.

Uzgajana riba predstavljaja isti problem kao i kod domaćih životinja: blizina između riba znači da su u  opasnosti da budu zagađene fekalijama i moraju se čuvati zdravim sa značajnom dozom antibiotika.

Mi svi možemo :

Kupujte manje ribe i izbjegavati vrstu koja se previše lovi. Pogledajte ovu crvenu listu  http://www.greenpeace.org/usa/en/campaigns/oceans/seafood/red-fish/.

Pogledajte ovu  drugu Greenpeace listu http://www.greenpeace.org/international/en/campaigns/oceans/which-fish-can-I-eat/alternative-fish-guides/, koja varira od zemlje do zemlje, da izaberete šta da kupite.

Kupite od odgovornih trgovaca.

Izbor održive hrane  je pobjedničko rješenje za sve nas: naše zdravlje će se poboljšati,  uštedićemo novac i naša planeta će nam biti zahvalna. To ne znači da moramo da prihvatimo komplikovan novi način života: svaka mala zdrava promjena koju pravimo je bitna i možemo početi sa malim koracima.

Milioni ljudi, milioni malih koraka!

Zajedno možemo napraviti veliku razliku!

Preuzmite cijeli članak ovdje

Amela Ivković O'Reilly

Nutricionista

Član udruženja nutricionista Irske, Član udruženja nutricionista Velike Britanije, Član kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije

Dip. NT, M.B.A.N.T M.N.T.O.I M.R.S.M

Green Council kao predavač na konferenciji: KLASTERI KAO ALAT ZA KONKRETAN ODRŽIVI RAZVOJ

Green Council kao predavač na konferencijiVeć treću godinu Ambasada Francuske u Sarajevu organizira Sedmicu održivog razvoja u BiH, u saradnji sa Francuskom sedmicom održivog razvoja, koju svake godine od 1. do 7. aprila organizuje Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i energije Francuske.

U svrhu razmjene informacija i poticanja saradnje između Francuske i BiH, organizovana je konferencija: ” Klasteri kao alat za konkretan održivi razvoj”

3. aprila 2014. u 11h00

Centar André Malraux/Francuski institut u BiH, Mula Mustafe Bašeskije 8, 71000 Sarajevo

Program za Bosnu i Hercegovinu, u sklopu francuskog nacionalnog programa, nudi sastanke i razmjene za promoviranje koncepta održivog razvoja kao dio proširenja Evropske Unije.

Ove godine odabrana tema su “klasteri” kao alat koji omogućava efektnu realizaciju održivog razvoja. Klasteri igraju važnu ulogu u poticanju konkurentnosti, inovativnosti i stvaranja novih radnih mjesta, ali i za kvalitetu života i poštivanje globalnog javnog dobra.

Da bi u potpunosti iskoristila klastere, Evropska Unija jača svoju pomoć regionima. Ideja je promovirati izvrsnost na svim nivoima, te ohrabrivati saradnju među akterima u cilju stimulisanja pojave klastera svjetske klase – otvorenih, fleksibilnih i atraktivnih za najbolje talente i stručnjake na raspolaganju.

Ova integrisana dinamika omogućava da se ujednačenim pristupom uzmu u obzir pitanja okoliša, kulture, društva i ekonomije, te stvore uslovi za “razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija.” (Brundtland Komisija, 1987)

Kao jedan od predavača u ponuđenom programu bit će predsjednica Green Councila-a Sanela Klarić.

Preuzmite kompletan program konferencije ovdje

Poljoprivreda i ruralni razvoj u službi održivog razvoja

Poljoprivreda i ruralni razvoj u službi održivog razvojaGreen Council od februara tekuće godine počinje sa implementacijom petogodišnjeg projekta: «Poljoprivreda i ruralni razvoj u službi održivog razvoja». Projekat finansira Heinrich Boell Stiftung u Bosni i Hercegovini.

Osnovni cilj projekta jeste potaći ekološku modernizaciju poljoprivrede te doprinijeti ubrzavanju procesa približavanja BiH ka EU u sektoru poljoprivrede i klimatskih promjena odnosno općenito u sektoru ruralnog razvoja.

U 2014. godini projektne aktivnosti će biti usmjerene na mapiranje stvarnog stanja u sektoru organske poljoprivrede, izradu jedinstvene i sveobuhvatne baze podataka organskih proizvodjača u BiH, promociju, dizajniranje i provođenje obuka i tematskih konsultativnih sastanka u pet BiH gradova, javnu kampanju podizanja svijesti te pripreme odnosno izradu akcionog plana za zagovaranje pravnog i institucionalnog okvira u sektoru ruralnog razvoja.

Kako bismo napravili što sveobuhvatniju bazu podataka organskih proizvodjača u BiH, ljubazno molimo sva udruženja i proizvodjače organske hrane da nam se jave na email info@green-council.org kako bismo ih mogli uključiti bazu podataka. Ova baza podataka će biti javno dostupna na poddomeni web stranice Green Council.

Page 20 of 26« First...10...1819202122...Last »